Nekadašnji pomoćnik ministra policije Mićo Orlandić, poslanik Socijaldemokrata, jedan je od potpisnika Predloga zakona o amnestiji kojim se predlaže da se zatvorenicima umanje kazne na koje su osuđeni. Usvajanjem ovog akta omogućilo bi se umanjenje kazne osuđenim za najteža krivična djela, među kojima je Damir Mandić, okrivljeni za saučesništvo u ubistvu glavnog i odgovornog urednika lista „Dan” Duška Jovanovića. Upravo dok je bio na mjestu pomoćnika ministra policije, Orlandić je vodio istragu o ubistvu Jovanovića, da bi sada stavio potpis na zahtjev da se i osuđenicima za najteža djela, pa i za ubistvo Jovanovića, umanji kazna.
Nakon ubistva Duška Jovanovića Orlandić je formirao specijalni tim za istragu kojim je on rukovodio.
Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Dragan Đurović i njegov pomoćnik za javnu bezbjednost Mićo Orlandić objavili su početkom septembra 2004. godine da policija traga za Vukom Vulevićem i sada pokojnim Arminom Mušom Osmanagićem zbog sumnje da su učestvovali u ubistvu Jovanovića, ali i izvršenju drugih krivičnih djela.
Vulević je uhapšen u Beogradu 21. maja 2005. godine, a samo nedjelju dana kasnije policija je saopštila da protiv njega, usled nedostatka dokaza, neće biti podnijeta krivična prijava zbog umiješanosti u ubistvo.
Osim za ubistvo glavnog i odgovornog urednika „Dana”, Orlandić je svojim potpisom tražio i da se ublaži kazna osuđenim za ubistvo njegovog bivšeg kolege, visokog policijskom funkcionera Slavoljuba Šćekića. Ovakvo postupanje nekadašnjeg pomoćnika ministra policije, kako je ocijenila sestra ubijenog policajca Slavica Šćekić, u najmanju ruku je čudno.
- Kao pomoćnik ministra policije Orlandić je vodio istrage o ubistvima u Crnoj Gori i privodio licu pravde počinioce krivičnih djela, sada kao poslanik hoće da amnestira one koje je nekada lišavao slobode. On je sa mojim bratom vodio istragu o ubistvu Duška Jovanovića i zna bukvalno sve do detalja - kazala je Šćekićeva.
Ona je za „Dan” ocijenila da svi koji su potpisali Predlog zakona o amnestiji imaju lični interes od toga ili su ucijenjeni od kriminalaca da to učine.
– Čitajući između redova Predlog zakona o amnestiji zaključujem da se radi o namjeri oslobađanja od kazne izvršilaca ubistva moga brata od strane njihovog mentora, odnosno nalogodavca ubistva. Očigledno je da nalogodavac ubistva moga brata pokušava da zaštiti sebe od privođenja licu pravde, ali i da ispuni obećanje dato ubicama da će ih osloboditi od kazne – kazala je Šćekićeva.
Navela je i da je zabrinuta, ali i uplašena od mogućeg usvajanja ovog zakona.
– Plašim se da će ubice moga brata biti oslobođene prije isteka kazne zatvora na koju su osuđeni. Pitam se hoće li država dozvoliti usvajanje ovog nakaradnog zakona. Pa moj brat je životom platio štiteći ustavni poredak ove države. Plašim se činjenice da ću gledati kako se ubice moga brata slobodno šetaju ulicama Podgorice i drugim gradovima u Crnoj Gori. Ovo je drugi pokušaj da se donese ovako jedan nakaradni zakon. Prvi pokušaj je bio 2013. godine. Na njihovu žalost, taj njihov pokušaj je propao. Ovaj Zakon o amnestiji nije akt milosrđa, kako to navode njegovi predlagači, već je brutalni čin podstrekavanja zločinaca na ponovno vršenje krivičnih djela – dodala je Šćekićeva.
Ona je navela da je Orlandić, koji je podržao ovaj predlog zakona, za vrijeme ubistva njenog brata bio na funkciji pomoćnika ministra unutrašnjih poslova.
– Inače, Orlandić se izdavao za prijatelja moga brata, te tako od njega crpio informacije i sumnjam da ih je dostavljao mafijašima i kriminalcima. Po svemu sudeći, predlaganjem ovog zakona Orlandić mora da završi do kraja zadatak, odnosno da da svoj doprinos, između ostalog, u oslobađanju ubica mog brata – navodi Šćekićeva.
Osim Orlandića, predlog zakona potpisali su i Miodrag Radunović, Genci Nimanbegu, Adrijan Vuksanović, Ervin Ibrahimović, Andrija Popović, Jovanka Laličić, Miloš Nikolić, Danijel Živković i Željko Aprcović.M.V.P.
Odredbe
Lica koja su na dan stupanja ovog zakona pravosnažno osuđena kaznom zatvora od tri mjeseca za krivična djela pripisana zakonima Crne Gore, a nijesu počela izdržavanje, kazna se zamjenjuje uslovnom osudom.
– Pri tome se izrečena kazna zatvora uzima kao utvrđena i određuje da se neće izvršiti ako u roku od dvije godine osuđeni ne učini novo krivično djelo – piše u predloženom zakonu o amnestiji, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Za osobe koje izdržavaju kaznu ona se obustavlja, a preostali dio zamjenjuje uslovnom osudom, tako što se ostatak kazne uzima utvrđenim i određuje da se neće izvršiti ako u roku od dvije godine osuđeni ne učini novo krivično djelo.